BETA-SERVIS CLANAKA-MANJINE
Borba za obrazovanje

Clanak je deo zajednickog projekta agencije Beta i Media Diversity Institute iz Londona "Izvestavanje o razlicitostima". Projekat je pomogla Evropska unija.


Sandra Caric
dopisnik Bete iz Zagreba




ZAGREB, 15. oktobra 2002. (Beta) - Malo selo Drzimurec u Medjimurju (Hrvatska) celog dana strepelo je sta ce se desiti u lokalnoj osnovnoj sskoli. Od ranog jutra prvog skolskog dana u Hrvatskoj, 9. septembra, tamo su se okupljali roditelji dece hrvatske nacionalnosti nezadovoljni odlukom skolskih vlasti da ubuduce mali Hrvati i Romi nastavu pohadjaju u zajednickim razredima. Roditelji hrvatske dece zakljucali su skolu, ne dozvoljavajuchi nikome ulaz.

"Ne mogu ovi s nasom decom, jer nikada nece biti ljudi. Nikada od Ciganina ne mozete napraviti coveka", vikao je roditelj Franjo Ruzich, predlazuci okupljenim roditeljima i novinarima da drzava Romima izgradi posebnu skolu. "Bolje da cetiri ucctelja odlaze tamo (u lokalno romsko naselje), nego da svaki dan 200 Roma dolazi u nase selo", urlao je Ruzic.

Nastavu u osnovnoj skoli "Drzimurec-Strelec" u selu Drzimurec pohadja oko 160 ucenika, od cega je njih 127 romske nacionalnosti, a samo 33 dece su Hrvati. Tek nakon incidenata hrvatska javnost je saznala da u toj skoli hrvatska i romska deca vech godinama nastavu prate odvojeno, u posebnim razredima. U odeljenja sa hrvatskom decom mogli su da udju samo Romi koji bolje poznaju hrvatski jezik i postizu bolji uspeh u skoli. U Hrvatskoj, inace, ne postoje skole sa nastavom na romskom.

Pod pritiskom Saveta Evrope i ostalih medjunarodnih organizacija, hrvatske prosvetne vlasti zakljucile su da je dalje postojanje podeljenih odeljenja neodrzivo. Ministarstvo prosvete i sporta, kako je objasnjeno, u nastojanju da ubrza socijalizaciju romske dece i njihovo kvalitetnije ukljucivanje u redovni obrazovni proces, ukinulo je odvojene razrede u osnovnoj skoli u selu Drzimurec.

Roditelji hrvatske dece u toj skoli listom su tvrdili da je odluka doneta "preko noci, na silu, bez uvazavanja svih zivotnih okolnosti u samom selu i bez dogovora sa roditeljima". Roditelji hrvatske dece su prvog dana skolske godine ceo dan ostali u skolskom dvoristu, zahtevajuci da se formiraju odvojeni razredi. Oni su novinarima i predstavnicima skolskih vlasti objasnjavali kako su u skoli zapravo "diskriminisana hrvatska deca, jer njima ucitelji ne mogu da se posvete u dovoljnoj meri zbog preteranog rada sa Romima koji ne mogu da prate nastavu na hrvatskom jeziku".

Hrvati su male Rome optuzivali da su prljavi, da nemaju osnovne higijenske i radne navike, da usporavaju ucenje njihovoj deci. Mnogi su roditelji tvrdili da mali Romi maltretiraju njihovu decu fizicki, kao i da su u skoli ucestale kradje.

"Nemamo nista protiv Roma, nismo rasisti, ali zelimo drugaciju organizaciju nastave", kazao je jedan od roditelja Hrvata koji je zeleo da ostane anoniman. Jedan drugi roditelj je Rome nazvao "crnima", rekavsi da je kao dete pohadjao istu skolu i da je jos tada sa njima "bilo problema".
Atmosfera u skolskom dvoristu bila je visse nego mucna. Povremeno su pojedini roditelji uzvikivali i ostre rasisticke parole protiv Roma. Do kulminacije je doslo kada su roditelji Roma pokusali svoju decu da uvedu na nastavu. Posle pregovora sa skolskim osobljem roditelji Hrvati, ipak su odlucili da propuste male Rome u skolu, ali su svoju decu zadrzali napolju.

Ubrzo su Hrvati promenili misljenje, pa su od nastavnika zatrazili da mali Romi ipak napuste skolu. Za desetak minuta to je i ucinjeno pa su roditelji Romi izveli decu iz skole. Nastavnici su predlozili Romima da nastavu tog dana zavrse u skolskom dvoristu, ali su se roditelji uplasili i odveli decu kucama strahujuci od moguchih incidenata.

Mnogi Romi odvozili su svoju decu u velikoj zurbi, pracenoj skripom automobilskih guma. Te zvuke i odlazak Roma mestani Hrvati su propratili uzvicima "Ciganski divljaci, gde je policija da ih sada vidi". Tako je zavrsen prvi skolski dan u selu Drzimurec.

Roditelji malih Hrvata jasno su istakli svoj stav: u skolu nece uci nijedan ucenik dok se problem ne resi, a resenje jedino znaci osnivanje cistih hrvatskih razreda koje bi, zbog malog broja ucenika, pohadjala deca razlicitog uzrasta. Kao kompromis ponudili su da u te razrede moze da udje i pokoji napredni romski ucenik.

U selo je ubrzo stigla visoka drzavna delegacija u kojoj su bili potpredsednik Vlade Anto Simonic i medjumirski zupan Branko Levacic. Oni su razgovarali sa Romima i Hrvatima, ali je skola ostala zakljucana i drugog dana nove skolske godine. Ulje na vatru dolio je zupan Levacic, koji je, razgovarajuci sa Hrvatima na pitanje sta bi ucinio na njihovom mestu, brzo odgovorio: "Ne bih svoje dete dao u ovu skolu! Znam da cu zbog ove izjave biti izlozen kritici. Medjutim, kazem iskreno ono sto mislim", rekao je Levacic, a njegove reci su roditelji Hrvati ispratili aplauzom.

Sa druge strane, roditelji romske dece nisu vise skrivali bes zbog, kako su navodili, segregacijskog ponasanja koje prema malim Romima pokazuju susedi Hrvati. Neki od njih su isticali da su posebno ljuti na skolskog domara koji je pojedine roditelje Rome terao da ciste skolsko dvoriste, govoreci im da "jedino tako mogu da zasluze obrok za svoju decu u skoli". U hrvatskim skolama obrok je, inace, garantovan svim ucenicima.

"Deca ne smeju da pate, ona nisu kriva za ovo sto se dogadja", rekao nam je Juraj Orsos, predstavnik roditelja romske dece koja idu u skolu u Drzimurecu. Prema njegovim reccima, neugodna situacija u selu nije ni morala da se desi da je "sve ostalo po starom i da se nije krenulo u nepotreban eksperiment sa mesovitim odeljenjima".

"Ovde se oduvek praktikovalo da Romi i Hrvati razdvojeno idu u skolu i mi smo uvazavali sva obrazlozenja takve prakse. Pritom, mi nikad nismo smatrali da su nasa deca gluplja od malih Hrvata, no cinjenica je da oni slabije govore hrvatski jezik i da, nesvesno, mogu Hrvatima usporiti pracenje nastavnog procesa", kaze Orsos.

Djurdja Horvat, direktorka skole u Drzimurcu, rekla je da je pokusala da upozori Ministarstvo prosvete na problem u tom selu jos u junu, kad je i zvanicno predlozila da deca pohadjaju nastavu odvojeno. Po tom predlogu, trebalo je da u jednom razredu budu Hrvati i napredniji ucenici Romi, a u drugom samo Romi.

"Medjutim, pritisak Saveta Evrope, Hrvatskog helsinskog odbora i slicnih udruzenja i organizacija 'urodio je plodom' i dosslo je do ovakve situacije", objasnila je Horvat, aludirajuci na cinjenicu da su vlasti veoma osetljiv problem pokusale da rese dekretom.

Treci dan pregovora doneo je resenje i olaksanje svima. Dogovoreno je bas ono sto su roditelji Hrvata i trazili: deca ce uciti u odvojenim razredima, s tim sto ce u razredu sa hrvatskom decom biti primljena i najuspesnija romska deca. Nakon toga, u sredu, 11. septembra, ucenici su usli u svoje razrede i nova skolaska godina je pocela.

"Ju am voj s umblu m iskul "! ("Ja samo zelim da idem u skolu"!) rekla je tada novinarima pomalo zbunjena, sedmogodissnja Romkinja Andrea Orsos, objassnjavajuci kako je prvi dan dosla u skolu.

Na pitanje da li zna zasto nije isla u skolu, spremno je odgovorila: "Znam, bio je sastanak!".
"A da li znas da je sastanak zavrsen i da sada ponovno ides u skolu?" pitali su Andreu dalje novinari, na sto je ona, vec skoro uplakana, odgovorila: "Znam samo da se bojim!". Posle tih rcci, odjurila je u skolu.

"Mi bismo rado isli s Hrvatima u razred. Imam prijateljice medju Hrvaticama, ali bolja sam sa svojima", kaze mala Romkinja Natalija Bogdan, ucenica 3. razreda. Onda je i ona odjurila u svoj razred. Vise niko, ni medju decom, ni medju roditeljima, nije bio spreman za razgovor.
U Hrvatskoj, prema poslednjem popisu stanovnistva iz 2001. godine, zivi 9.460 Roma, od kojih trecina u Medjimurju, regionu severno od Zagreba, uz granicu sa Madjarskom. Medjutim, Romi tvrde da ih u Hrvatskoj ima mnogo vise, kao i da neki njihovi sunarodnici ne zele da se izjasnjavaju kao Romi.

Jedan od osnovnih problema te populacije je obrazovanje. Prosle godine srednje skole u Zagrebu pohadjalo je svega sestoro dece romske nacionalnosti, osnovnoskolaca je bilo tek oko 400, dok ih je na univerzitet bilo upisano petoro.

Dogadjaji u Drzimurecu izazvali su ostre kritike u hrvatskoj demokratskoj javnosti. Zoran Pusic, predsednik Gradjanskog odbora za ljudska prava uporedio je slucaj izbacivanja romske dece iz skole u Drzimurecu sa situacijom na americckom Jugu pedesetih godina proslog veka, kada su belci segregaciju takodje pravdavali tvrdnjama da "Crnci slabije citaju, imaju slabije predznanje, losije higijenske navike, zbog cega bela deca nazaduju u skoli".

"To je cista rasna diskriminacija", kazao je Pusic, isticuci da je i njegovo dete, kao odlican ucenik, sedelo u skoli sa decom slabijeg znanja i losijih higijenskih navika, ali da ta deca nisu bila Romi. On je dodao da hrvatski roditelji nanose stetu svojoj deci odvajajuci ih od romske dece, mnogo vise od stete koju bi ona pretrpela u nastavi.

"Bez obzira kakvi motivi i razlozi stoje iza zahteva za odvajanjem romske od hrvatske dece u skoli u Medjimurju, samo postojanje odvojenih razreda cista je segregacija", rekao je Bojan Munjin, clan Hrvatskog helsinskog odbora.

"Kad dublje zaronimo u problem predskolskog obrazovanja romske dece, mozemo razgovarati o uzrocima i nedostacima, ali to je stvar drzavnih institucija koje to moraju resiti. Segregacija nije resenje", kaze Munjin, isticuci kako se 89 odsto romske dece u posebnim razredima oseca neprihvaceno, dok 92 odsto njih nema prijatelja medju neromima.

U burnu javnu raspravu o opstem odnosu Hrvata prema Romima, ali i o konkretnom problemu skolovanja malih Roma u Drzimurecu, ukljucila se i hrvatska Vlada koja je dogadjaje u tom selu razmatrala na posebnoj sednici.

Kako je saopssteno iz Vlade, ministri smatraju da problem iz Medjimurja otvara pitanje odnosa drustva prema manjinama, nacionalnim, kulturnim, seksualnim i svim drugim. "Polozaj i odnos prema Romima nije samo problem obrazovanja, to je kompleksni problem za drustvo i nije pitanje kakve su razlike u predznanju Roma koji krecu u skolu, vec je pitanje kako te razlike smanjiti. Pitanje je sta cemo uciniti da iduce godine imamo bolju situaciju, da imamo manje predrasuda", izjavio je nakon sednice premijer Ivica Racan.

Tako pricaju politicari. No, vec se pokazalo da je pojedine odluke iz Zagreba tesko sprovesti na terenu. Resavanje takvih problema zahteva drzavnu strategiju, a ne samo nekoliko pozitivnih saopstenja i uredbi. No, izradu takvog plana za sada niko nije spominjao.

(kraj)