Radenko Udovicic

Bar, grad na crnogorskom dijelu Jadrana je, i ove godine u maju, bio domacin Susreta javnih televizija jugoistocne Evrope. Vec drugu godinu zaredom ucestvovali su predstavnici javnih i državnih televizija Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Rumunije, Moldavije, Bugarske i Slovenije. Organizatori su Centar za medijske komunikacije MEDIACOM, koji djeluje u okviru Medunarodnog TV Festivala u Baru, Media Plan iz Sarajeva i njemacka televizija ZDF.

Glavna vrijednost susreta u Baru leži u kvalitetu diskusije i odnosu participanata prema kolegama i televizijama iz drugih država. Još prošle godine u ovoj crnogorskoj luci je došlo do, rekli bi, revolucionarnog susreta izmedu nekadašnjih "neprijateljskih" televizija sa tromede - Hrvatska, BiH, Srbija. Iako sadašnja rukovodstva ovih televizija nemaju nikakve veze sa ratnom epizodom na Balkanu, rijec je ipak o negativnoj hipoteci koju vuku ove TV kuce. Stoga je znacaj susreta bio višeznakovit - uspostavljen je dijalog i udareni temelji buduce saradnje. Dvije teme koje su dominirale na ovogodišnjim susretima bile su "Mediji i multikultura" i, još uvijek za ovo podneblje, akutni problem transformacije državnih u javne televizije.

Nedoumice oko multikulture

Multikultura u medijima je top tema u cijelom svijetu posebno generirana teroristickim napadima na Ameriku cime se želi medijski preduprijediti sukob islama i hrišcanstva. U jugoistocnoj Evropi, koja je multinacionalno podrucje sa akutnim konfliktnim situacijama, obrada ovih sadržaja otvara brojne nedomice, kako u cilju tako i sadržaju.

Za vecinu zemalja regiona primjetna je, posebno u medijskom smislu, velika simplifikacija multikulture. Dubravka Valic Nedeljkovic, direktor Novosadske novinarske škole i medijski analiticar konstatovala je da kada je rijec o izvještavanju o multikulturnim dogadanjima, sve se svodi na festivale i manifestacije. "Prati se samo ono što je u pozorištu, na koncertu, na folklornoj manifestaciji ili održavanju djecijih recitacija", kaže Nedeljkovic, dodajuci da se to nikako ne može prihvatiti kao medijsko pokrivanje multikulture i razlicitosti. "Prave teme su veoma rijetke. Na primjer, one koje bi govorile o javnoj upotrebi jezika manjina u vecinskom okruženju. Zatim teme o nepostojanju medija ili njihovom otežanom radu u sredinama koje su višejezicne ili višenacionalne. Posebno bi potencirala nedostatak tema koje govore o problemima nekoga ko je manjina i odnosu vecinskog okruženja prema manjinama", kaže direktorica Novosadske novinarske škole.

U zemljama nastalim nakon raspada Jugoslavije, ali i u cijeloj jugoistocnoj Evropi, pojam multikulture cesto se svodi na nacionalna prava manjina pri cemu su se ona izjednacavala sa vjerskim slobodama. Još jedna karakteristika je, a to se donekle vidjelo i u prikazanim programima u Baru, da su glavni protagonosti priloga o manjinama stanovnici ruralnih podrucja i to najcešce na rubu egzistencijalnog minimuma. Analogijom ispada da se samo na selu javljaju nacionalni problemi, te da je siromaštvo tih ljudi uzrokovano time što su oni manjina, što naravno nije uvijek tacno.

Posebno specifican položaj pravljenja programa o razlicitostima ima Bosna i Hercegovina, zemlja koja nema u pravnom smislu nacionalnih manjina, ali u kojoj je ratno nasljede takvo da je svaki od njena tri konstitutivna naroda na nekom podrucju u manjini i sa ugroženim ljudskim pravima. Koja je onda formula u pravljenju programa koji ce odražavati bosanske razlicitosti ?

Lazar Petrovic, direktor Javnog TV servisa BiH je rekao da cesto BiH poredi sa nekim bolesnikom koji je preležao teški moždani udar i sve mora iz pocetka - da uci, da hoda, da piše i cita, da govori. "U toj post-ratnoj terapiji jedan od kljucnih lijekova je Javni servis BiH koji treba da Bosance i Hercegovce, odnosno Bošnjake, Srbe i Hrvate nauci necemu što su vec znali - uvažavanju i zajednickom životu", mišljenja je ovaj nekadašnji novinar, a sada direktor. Kako kaže Petrovic, TV servis na cijem je on celu ce kroz program prezentirati sve razlicitosti koje postoje u bosanskom društvu. Po njemu, sama cinjenica da je to TV servis tri naroda, koja su razlicitih religijskih (a uglavnom i politickih) opredjeljenja jamci da ce biti multikulturan. "Važno je da program odiše tolerancijom i njeguje pravo na razlicitost. Uz nudenje pravovremenih i tacnih informacija, to je naš glavni cilj", rekao je Petrovic.

Kao povod raspravi u Baru prikazana su TV ostvarenja koja tretiraju multikulturu u zemljama jugoistocne Evrope. Vec same teme emisija i priloga pokazale su koliko je pojam multikulture širok. Od vec spomenutih ruralnih (manjinskih) sredina i siromašnog života u njima, preko položaja Roma, povratka izbjeglica, do kulturnih dogadaja koji ukljucuju nastupe umjetnika iz razlicitih sredina. Vec ovlašan pogled na prikazane programe pokazuje ono što tišti svako društvo. Tako se u bugarskom programu razmatra problem turske manjine, u ostvarenjima TV Federacije BiH povratak izbjeglica i nacionalno pomirenje, Rumuni govore o srpskoj i madarskoj manjini, TV Slovenije govori o još prisutnim bosanskim izbjeglicama u toj zemlji, dok se Makedonci bave panslavenskom vizijom kulture.

Urednice dvije emisije - iz Makedonije i Hrvatske - su naglasile da je osnovni motiv koji ih pokrece u pravljenju ovakvih programa dogadaj, a ne neka direktiva ili moranje da se nešto uradi, kako bi se održao imidž multikulturalnosti u programu. Daniela Draštata, urednica redakcije za nacionalne manjine Hrvatske televizije, realizuje emisiju "Prizma" koja tretira nacionalne manjine u Hrvatskoj. Iako je rijec o specijalizovanoj emisiji, Draštata kaže da se prije svega u odabiru tema rukovodi onim što je važno i zanimljivo, dakle novinarskim porivima. Takode i Sandra Titizova, urednik kulturnog programa Makedonske televizije, koja je autorica prikazanog filma "Makedonska Odiseja 2001", smatra da se multikultura najbolje tretira ako se da prilika autorima iz razlicitih sredina da nešto osmisle i prezentiraju. Tako je, uostalom, i nastala istoimena pozorišna predstava koju je ona obradila u ovom dokumentarnom filmu.



Vratiti komšiluk u program

Staro novinarsko pravilo kaže da je najbolji urednik onaj koji ima viziju. Ona je posebno osjetljiva na polju multikulture koja obuhvaca vrlo široko podrucje isprepleteno i politickim i kulturološkim uticajima. "Smiksati" te uticaje iziskuje novinarsko umijece ali i životno iskustvo. Urednici Televizija Federacije BiH, Srbije i Crne Gore nude neke odgovore kako to oni rade.
Dževdet Tuzlic, urednik kulturno umjetnickog programa Televizije Federacije BiH je bio kategorican: "Vrijeme rata je prošlo, moramo gledati u buducnost". Kako kaže Tuzlic, "nužno je ponovo vratiti komšiluk u našu svakodnevnu opciju". Naime, dobrosusjedski odnosi u BiH su bili ono što se najviše cijenilo, a što je zadnjim ratom dobro poljuljano. "Kroz program RTV Federacije BiH treba da se disperzivno oslikavaju sve pojave u društvu, posebno one koje oslikavaju razlicitosti u državi i medu njenim narodima. Na taj nacin program ce biti u službi gledalaca, ali i samog Javnog servisa kojem je to satisfakcija za postojanje", rekao je urednik TV BiH.

Nikola Mirkov, glavni o odgovorni urednik RTV Srbije je rekao da je zadnja decenija ostavila dubok trag u svim domenima života, pa tako i u domenu onoga što se naziva multikulturalnost. "Mislim da je sada pravi cas, bez ikakvih jugonostalgicarskih i pretencioznih politickih primisli, omoguciti ponovo protok informacija izmedu bivših jugoslovenskih republika. Smatram da je kucnuo cas da ono što je lako, prijemcivo i normalno moramo da pomno pratimo. Šta se dešava u svim dijelovima bivše domovine i medu svim narodima koji je tvore, je vrlo zanimljiva, a rekao bih i nužna zadaca u programu", rekao je Mirkov i dodao da TV Srbije ide u tom pravcu.

Novica Samardžic, urednik kulturno umjetnickog programa TV Crne Gore, kaže da je danas njegova kuca otvorena za sve kulturne uticaje, a posebno za kulture nacionalnih manjina koje žive u Crnoj Gori. Samardžic dozvoljava mogucnost da katkada postoje nesrazmjere u prezentaciji drugih kultura, ali da to svakako nije stvar namjere. Medutim, po njemu, prirodni sklad multikulturalnosti na ovim prostorima donekle remeti sve veci uticaj proizvoda komercijalne kulture koje namecu globalne korporacije. "Trend takvih korporacija, koje imaju ogroman uticaj svugdje u svijetu, pa tako i u Crnoj Gori, je da se ukus izjednaci, bilo da se radi o dominantnoj nacionalnoj kulturi, bilo o kulturama nacionalnih manjina", rekao je Samardžic.

Generalni stav vecine ucesnika na skupu u Baru je da se multikultura i razlicitosti nipošto ne trebaju getoizirati i obradivati kroz specijalne emisije. One trebaju postati sastavni dio redovnih programa cime ce se i u medijskom smislu sve razlicitosti na nacionalnom, kulturnom, vjerskom, obicajnom i svakom drugom polju ukljuciti u društveni život. Specijalne emisije jesu poželjne, ali trebaju biti samo nadogradnja stvarnog života oslikanog kroz cjelokupni program. U tom smislu vrlo je zanimljivo bilo izlaganje Ekkhardta Gahntza, glavnog koordinatora informativnih programa ZDF-a, koji je rekao da je broj nacionalnih manjina u Njemackoj izuzetno mali (oko 1 posto), ali da zato njegova zemlja ima milione ljudi sa strane koji tu rade ili su primili njemacko državljanstvo. "To su najcešce Turci, ljudi iz istocne Evrope… Mi smo za njih svojevremeno pravili specijalne emisije, ali su te emisije gledali prije svega umjereni Nijemci, a ignorisali su ih oni kojima su bile namjenjene. Stoga je najbolje rješenje sve probleme, razlicitosti, posebnosti prezentirati kroz redovni program. Eventualno se može prilikom obrade nekog problema dati jaci background, da se bolji shvati, ali ga nipošto ne treba odvajati od stvarne društvene zbilje. Tako ce to postati normalno i dio njemackog društva", rekao je Gahntz.

Za ovo je usko bila vezana i druga tema susreta - transformacija državnih televizija u javni servis, jer upravo ovakve televizije treba da služe javnom interesu, a on bi, barem u demokratskim državama, trebao da obuhvaca multikulturalnost. Zanimljiva podudarnost je da je najviše rukovodstvo Javnog servisa BiH koje je bilo prisutno u Baru sustigla vijest da je Visoki predstavnik nametnuo Zakon o Javnom servisu BiH, koji je u doduše u BiH vec zaživio, ali je sada konacno utemeljen i formalno pravno.

Drugi susret javnih televizija jugoistocne Evrope rezultirao je dogovorom o razmjeni televizijskih programa u kojoj bi trebalo da ucestvuje 12 televizija regiona. Projekat ce se u prvo vrijeme samo djelomicno finansirati sredstvima televizija ucesnica, a glavna podrška bi dao Pakt stabilnosti za jugoistocnu Evropu. Razmjena programa je zamišljena tako da svaka od 12 televizija za jednu ponudenu emisiju dobija 12. Osnovni kriteriji koje treba da ispunjava program je visoki standard autorske realizacije i zanatske obrade, ali i relevantnost teme za zemlje regiona, jer ono što je u jednoj državi zanimljivo, u drugoj možda nije. U tome i jeste bit razlicitosti.



Radenko Udovicic je glavni i odgovorni urednik novinske agencije SAFAX i urednik rubrike vijesti Media Online.
©Media Online 2002.
All rights reserved.