Tolerancija
pocinje kada priznamo predrasude Intervju:
Milica Pesic, direktorica Media Diversity Instituta u Londonu (Institut za medije
i razlicitost). Razgovarao Stojan Obradovic......
(Stina
novinska agencija, 24 Decembar, 2002)
Susreti
javnih televizija jugoistocne Evrope: Televizija
i multikultura
Multikultura
u medijima je top tema u cijelom svijetu posebno generirana teroristickim napadima
na Ameriku cime se eli medijski preduprijediti sukob islama i hricanstva.
U jugoistocnoj Evropi, koja je multinacionalno podrucje sa akutnim konfliktnim
situacijama, obrada ovih sadraja otvara brojne nedomice, kako u cilju tako
i sadraju......
(Radenko
Udovicic - novinska agencija SAFAX, Media Online, 2001) Slike
u ogledalu: Etnicke manjine u stampi jugo-istocne Evrope
Istrazivanje nacina na koji
stampa u jugo-istocnoj Evropi izvestava o etnickim manjinama u tom regionu. Izvestaj
MDI-a se zasniva na analizi sadrazaja dnevnih novina u 10 zemalja i oblasti: Albanija,
Bosna i Hercegovina, Madjarska, Bugarska, Makedonija, Hrvatska, Srbija, Crna gora,
Rumunija i Kosovo. Istrazivanje pokazuje da je prikazivanje
etnickih manjina povezano sa kvalitetom medju-etnickih odnosa u svakoj od analiziranih
zemalja; da stampa odrazava siroko rasprostranjene i duboko ukorenjene stereotipe
i predrasude; kao i da novinari cesto doprinose ionako rasprostranjenoj netolerantnosti
u regionu. Knjiga
sa svim tabelama - PDF (PDF
/ 339KB)
Knjiga
sa svim tabelama - HTML Istrazivacki
izvestaj sa tabelama - PDF (PDF
/ 1.5MB)
Istrazivacki
izvestaj sa tabelama - HTML (Dr Snjezana
Milivojevic za MDI, 2002)
| Primjeri
prezentacije teme RAZLICITOST - GENERALNO:
|
Cekajuci
ekonomski boljitak "Dobrosusedski
postujemo Madjarsku i zato cemo vratiti sve zelene zvezde (pogrdno ime za Madjare)
naseljene na nasoj teritoriji u lepu, zelenu Madjarsku", pisalo je na lecima
koji su u jednom kvartu u Novom Sadu pocetkom 2003. godine ostavljeni na parkiranim
automobilim...... (Erne
Nemet
- BETA - MDI, 2003)
SOS Mama
"Kada
bi neko rekao da nam uzima nasu mamu, ja bih sve trcala za njom i ne bih joj dala
da ide", prica devetogodisnja Azra nezno drzeci glavu u krilu majke Hidajete.
Vuce je za ruku i ljubi, dok je Hidajeta miluje po kosi. Azra je samo jedno od
hiljada dece u Bosni i Hercegovini koja su ostala bez roditelja, a Hidajeti je
uloga majke u pravom smislu zanimanje. Ona je takozvana SOS mama u Decjem selu
u sarajevskom naselju Mojmilo...... (Merima
Spahic - BETA - MDI, 2002)
U potrazi
za domom
Mracnim
i blatnjavim prolazima izmedju baraka gradjevinskog preduzeca "Ivan Milutinovic",
u beogradskom naselju Krnjaca, potrebno je hodati krajnje oprezno. Odnekud iz
mraka zacuo se vrisak, a zatim tapkanje nogu po blatu. Odmah zatim istrcava mrsava
devojcica uzvikujuchi "Mrzim vas, mrzim vas odvratni pacovi". Potom
zamice u jedan prolaz izmedju baraka, ne obracajuci paznju ni na koga......
(Marija Prijic-Sladic - BETA - MDI, 2002)
Gde su nasa deca?
Milutin Manojlovic
umalo nije doziveo infarkt kada mu je sluzbenica u beogradskoj opstini Saveki
Venac, uz dokumenta za njegovog sina LJubomira, izdala i dokumenta za kcerku Nikoletu,
za koju je mislio da je umrla pre 23 godine.....
(Olivera Tomic - BETA - MDI, 2002)
Dva
ratna druga Desetogodissnji Suad Jasarevic zeli da postane moler
kad odraste. Tada bi, kako kaze, mogao da prefarba Dom za nezbrinutu decu "Rada
Vranjesevic" u Banjaluci, u kome zivi jos od izbijanja rata u Bosni i Hercegovini,
dakle citavu jednu deceniju...... (Ljiljana
Kovacevic - BETA - MDI, 2002)
Porodice
nestalih: Agonija neznanja Radivoje Simovic iz Crne Gore i Katica
Majic iz Vukovara (istocna Hrvatska) vec deset godina dele istu bol. Radivoje
trazi svog brata Ratka, nestalog dok je kao rezervista Jugoslovenske narodne armije
bio na ratistu u Bosni, a Katica jos od 1991. godine ne zna sta je sa njenim sinom
Robertom koji je kao pripadnik hrvatske vojske nestao u Vukovaru, kada su srpske
snage zauzele taj grad...... (Sandra
Caric and Marija Prijic-Sladic
- BETA - MDI, 2002)
|